Wed11222017

Last updateWed, 23 Aug 2017 9am


Uskršnji običaji i blagovanje

uskrsni obicaji

Uskrs je veliki kršćanski blagdan u kojem se slavi uskrsnuće Isusa i njegova besmrtnost. Po tradiciji prema Svetom Ivanu Isus je bio razapet u petak i uskrsnuo za 3 dana (nedjelja). S obzirom da je to zaista veliki događaj, koji je povezan sa novom nadom, životom, rađanjem, ljubavlju i prirodom, kršćanski oci su ujedinili stare narodne običaje vezane uz proljeće sa slavljem Isusovog Uskrsnuća. Naime većina običaja, poput bojanja jaja ili pisanica, paljenja kresova, veselih povorka, uzimanje vode iz potoka ili umivanje vodom u kojoj je svježe ubrano proljetno cvijeće, proizlazi upravo iz staroslavenskih narodnih običaja slavljenja proljeća – ili Jurjeva.

Jurjevo pada na prvi dan proljeća, a Uskrs na prvu nedjelju iza prvog proljetnog punog mjeseca (mada zapadno i istočno kršćanstvo imaju za sada različita računanja pa se ne podudaraju svake godine – razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara) . Svi ti običaji slave upravo život i rađanje života nanovo.

Nekoć su pisanice imale puno dublje i veće značenje nego danas. Danas je to više dekoracija uskršnjeg stola, dok se nekad pisanicama davala i ljekovita i iscjeljujća svojstva, Jaje je oduvijek bilo u narodu priznato kao simbol života, plodnosti, vitalne energije, blagostanja. Oslikavanjem jajeta ono se štovalo i ljudi su znali takvo jaje trljati na bolesno mjesto ili o leđa životinje – da bi upili vitalnu energiju.

Također, poklanjanje takvog jajeta je imalo veliko značenje u odnosima ljudi. Ako bi djevojka poklonila pisanicu prijateljici, one bi postale kao sestre, a njihove obitelji 'krvno srodstvo' ili kada bi mladić poklonio pisanicu djevojci – to je bio znak da je ona odabranica njegovog srca. Postoji i sličan obred u kojem su mladići 'šibali' djevojke vrbinim granama dok im ona koju su izabrali ne pokloni pisanicu.

Post koji je uobičajen, ali ne i obavezan, za korizmu (u trajanju od 40 dana) je dio pripreme za Uskrs. U tom razdoblju se čovjek osvješćuje, radi žrtvovanje, odnosno odriče se hrane ili nečeg što posebno voli. To također možemo povezati s prastarim običajima pročišćevanja tijela pred proljeće jer su tijelo i duh povezani i oslobađanjem tijela od toksina, oslobađa se i duh od negativnosti i bolesti.

Ono što ćemo naći na Uskršnjem stolu se razlikuje od naroda do naroda. U našem podneblju će se uglavnom naći svježi sir, rotkvice, mladi luk, pisanice, kuhana šunka, naribani hren i svježi kruh ili pecivo. Sva ta jela su simboli blagostanja i obilja, a mladi luk, hren i rotkvica su biljke koje čiste tijelo, imaju antibakterijska svojstva, pomažu pri probavi i daju puno energije.

Uskršnji kruh ili peciva rade se uglavnom od pšeničnog ili kukuruznog brašna, s dodatkom mlijeka, masti ili maslaca. Kruh je odavno poznat kao simbol blagostanja u kući i obitelji, te svega dobroga.

I na kraju –  najvažnije je da sva hrana na stolu treba biti podjeljena s obitelji i prijateljima. Blagdan i blagojevanje je više od samog druženja – to je slavlje, dijeljenje, zbližavanje, ujedinjenje, osvješćivanje zajedništva među ljudima, osvješćivanje same ljudskosti te povezanosti s Bogom.

Neka svima bude sretan Uskrs!

Autor: Marijana Brodarić
© Copyright Park Božanske Energije, Zagreb
01/29 81 421 ili mobitel: 091/16 17 540; (od 11 do 14 sati)
e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ;
Facebook stranica: Divine Energy Park
www.divineenergypark.org

Zdrava Prehrana

Kulinarski savjeti

savjeti zdravlje

Frizure

Brzi i korisni savjeti

Recepti

Moda

Moda
Modni trendovi

Ljepota

Prirodna kozmetika
Prirodna kozmetika

Dijeta

dijeta
Dijetalni recepti

Seks & Odnosi

sex i odnosi
Savijeti i iskustva

Recepti

recepti
Moja online kuharica