moderna žena|ljepota|make-up|moda|zdravlje|lifestyle|sex & odnosi|djeca|kuhunja i recepti|dom

Share

Sve brojnija istraživanja ukazuju na moguću povezanost konzumacije pasteriziranog mlijeka s dijabetesom, astmom, alergijama, probavnim problemima, auto-imunim bolestima, netolerancijom na laktozu, te brojim drugim poremećajima i bolestima.
Je li današnje mlijeko zdravo za našu djecu?

Kravlje je mlijeko od davnina smatrano savršenom hranom. No mlijeko naših baka i djedova uvelike se razlikuje od današnjeg mlijeka dobivenog od krava iz masovnog uzgoja.

U kojoj je mjeri industrijski obrađeno mlijeko sa polica trgovina uopće primjereno ljudskoj konzumaciji?

Do razdoblja industrijske revolucije, za prehranu ljudi koristilo se isključivo sirovo, nepasterizirano mlijeko. Neobrađeno mlijeko značajan je izvor proteina, masti, šećera, vitamina, te kalcija i drugih minerala koji nerijetko manjkaju u prehrani današnjeg čovjeka. No tada se u priču umiješala pasterizacija.

Pasterizacija mlijeka postupak je brzog zagrijavanja na visoke temperature, nakon čega slijedi brzo hlađenje, a provodi se sa svrhom uništavanja mikroorganizama i produženja roka trajanja. No toplinskom obradom gube se brojna korisna svojstva mlijeka, te ono čak postaje upitne kakvoće. Najveći utjecaj ima na vitamine i prisutnost korisnih bakterija u mlijeku te na mliječne proteine kojima se mijenja struktura pa oni postaju teški za probavu. Trajno mlijeko, koje se izlaže vrlo visokim temperaturama, najupitnije je hranjive vrijednosti.

Štetni postupci obrade sirovog mlijeka

Svakako je uz pasterizaciju potrebno spomenuti i proces homogenizacije kojemu se podvrgava mlijeko u industrijskoj proizvodnji. Homogenizacija je postupak razbijanja molekula masnoće pod velikim pritiskom u vrlo sitne čestice. I ovaj potpuno neprirodni postupak izlaže mlijeko visokoj temperaturi te mijenja sastav, boju i okus mlijeka.

A što je s obranim mlijekom? Postupak obiranja uključuje uklanjanje masnoće iz mlijeka, čime se ova namirnica dodatno osiromašuje. Obiranje čini preostale hranjive sastojke u mlijeku još težima za iskorištavanje u organizmu. Primjerice, kalcij iz mlijeka bolje se apsorbira u prisutnosti mliječne masti.

Trebamo li u potpunosti izbaciti mlijeko s jelovnika?

Na sam sastav i kakvoću mlijeka utječu mnogi čimbenici. Krave uzgajane za intenzivnu proizvodnju mlijeka hrane se ishranom koja nije primjerena njihovoj vrsti, što bitno utječe i na sastav njihova mlijeka. Također, dodaci kao što su hormoni, antibiotici i sl. te stres uzrokovan ekstremno neprirodnim u kojima žive, slabe imunitet krava. Životinje postaju podložne djelovanju raznih bakterija koje mogu dospjeti i u mlijeko te ono tada mora biti termički obrađeno prije konzumacije. Zdravo mlijeko, koje se smatra idealnim za konzumaciju jest ono dobiveno od krava uzgojenih u prirodnim uvjetima, hranjenih prirodnom ishranom.

Znanost do danas još nije uspjela proizvesti prerađeno mlijeko koje sadržava sve vrijedne sastojke prirodnog sirovog mlijeka. Ono što mliječna industrija danas prodaje kao mlijeko, tvrdeći kako je iznimno zdravo, posebice za naše kosti, supstanca je vrlo upitne hranjivosti. No, ukoliko želite koristiti sirovo kravlje mlijeko, ono treba biti iz provjerenog izvora, budući da može sadržavati mnoge potencijalno opasne bakterije.

Autor: Renata Kos