„Iz umjerenosti izvire čista sreća“ - GoetheOdavno je poznato kako glavni sastojak kave, kofein, razvija ovisnost. Već nakon 15 minuta od konzumiranja šalice kave, kofein ulazi u našu krv i sve dok god ga tamo ima, on djeluje.
Pretjerani unos kofeina izaziva napetost mišića, opterećuje srce i krvne žile, utječe na krvni tlak, nadražuje želudac i izaziva proljev, pojačava znojenje, remeti prirodan ciklusa budnosti i spavanja, izaziva drhtanje ruku, promjene raspoloženja, nervozu, smanjuje finu motoričku koordinaciju, te izvlači kalcij, željezo i druge minerale iz tijela. Također, mnogi vjeruju kako pretjerani unos kofeina može povećati našu želju za slatkim.
Kava potpomaže otpuštanje tzv. hormona stresa, kortizola i adrenalina. Ovisnici o kavi luče više kortizola i adrenalina nego oni koji je ne piju, što u konačnici može rezultati osjećajem umora, iscrpljenosti, a nerijetko i gladi.
Kako je također i snažan diuretik, kofein izvlači vodu iz organizma, te je stoga uz kavu uvijek preporučljivo piti vodu. Naročit oprez pri konzumaciji kave preporučuje se trudnicama i dojiljama te parovima koji žele začeti dijete.
Kao ni svake druge ovisnosti, ni ove se nije lako riješiti. Stručnjaci preporučuju postupno smanjivanje količine unosa kave kako bi se izbjegle moguće jake glavobolje.
No, ono što mnogi zaboravljaju, jest da kofeina nema samo u kavi već i u drugim napitcima, poput crnog čaja, kakaa ili kole, te u raznim lijekovima poput onih protiv kašlja i prehlade, menstrualnih tegoba te protiv bolova. Stoga se zapitajte koliko ovog stimulativnog opijata zapravo unosite u svoj organizam tijekom dana.