Sun06252017

Last updateFri, 14 Apr 2017 10am


Bračni odnosi i stabilnost roditelja kao osnova roditeljstva

brak i roditeljstvo

Samo u okviru braka i obitelji muškarac i žena mogu razviti svoj potpuni smisao međusobne pripadnosti, ovisnosti i zajednice, a to su osnovni uvjeti da porastu i da se razviju njihove osobnosti, njihovi karakteri. Socijalne funkcije obitelji možda se i smanjuju, ali se zato sve više pokazuju emocionalna zadovoljstva, intimni, prisni odnosi što ih pruža brak i obitelj. Psihodinamika bračne, a time i obiteljske zajednice zavisi od osobnih, karakternih crta muža i žene. Njihov karakter, temperament, sklonosti i načini ponašanja, zrelost, mišljenje, djelovanje i ponašanje su posljedica života u djetinjstvu.

Ako su se u djetinjstvu razvijali s neurotičnim osobinama i psihopatskim tendencijama, teško će se prilagoditi životu u bračnoj zajednici, jer brak traži intimnost, prisnost i ljubav u svakodnevnom životu.

Mladi bračni parovi, ako imaju neriješen edipski kompleks, osjećaju jaku privrženost svojim roditeljima, koji nemaju svog samopouzdanja, imaju osjećaj manje vrijednosti, neće imati potrebne pretpostavke za skladan brak. Pod izvjesnim okolnostima, moguće su i promjene u ponašanju partnera.

Skladni bračni odnosi su osnova stabilnosti roditeljstva. Ne mogu se steći stabilne osobnosti roditelja ako je poremećena bračna zajednica. Brakovi sa svađama i razmiricama, utječu negativno na odnose roditelja i djece i djece međusobno. Bitni psihološki razlozi koji remete odnose u braku su:

  • nerealna iščekivanja, koja se mogu javiti i prije nastanka samog braka (u smislu lažnih obećanja, podizanja "kula u oblacima", nerealnih snova i maštanja)
  • problemi ljubomore i vjernosti (vezani najčešće uz muževljevu poligamiju, a ženin preljub), kao osjećaji povrijeđene taštine i izostanak istinske ljubavi,
  • seksualni život u braku - skladni seksualni odnosi igraju važnu, ali ne moraju imati i presudnu ulogu u braku.

Bračni odnosi determinirajuće djeluju na stabilnost roditelja, koji dolaze do izražaja u odnosima roditelja i djecea ova problematika grupira se u nekoliko osnovnih pitanja, kao što su:

  • neželjeno i neočekivano dijete odnosi se na djecu koja se ne žele (neželjeno), ili dolaze na svijet a da se roditelji tome činu nisu nadali (neočekivano). Svakako je velika razlika, što će se odnositi i na psihodinamiku obiteljskog života. Neželjeno dijete može biti samo izvor sukoba, a neočekivano izvor sreće i zadovoljstva
  • roditeljske svađe se vrlo loše odražavaju na raspoloženje djece
  • znanje i odgoj djece može biti površno, nedostatno, iskrivljeno pa će roditelji izgubiti svaki smisao u pravilnom odgoju. Pored teoretskog (knjiškog) znanja potrebna je i osobina dobre prilagođenosti i integrirane ličnosti roditelja;
  • ambivalentni osjećaji su osjećaji istodobne ljubavi i mržnje. Preporučuje se da roditelji pokazuju jednako svoju ljubav i svoju srdžbu prema djeci, kako bi dijete točno znalo na čemu je u određenoj situaciji.

Bračni odnosi će biti učinkovitiji ako svaki partner zadovolji svoje potrebe iskazane u osnovnim i izvedenim motivima.

Već od 1954. g. se koristi se hijerarhija potreba koje je utemeljio Abraham Maslow sa pet osnovnih potreba ljudi:

  • fiziološke potrebe - glad, žeđ, zaklon, seks i druge tjelesne potrebe
  • potrebe za sigurnošću - zaštita od fizičke i emocionalne povrede
  • društvena potreba - osjećaj prijateljstva, prihvaćenosti i pripadnosti
  • potrebe za ugledom - samostalnost, postignuće, samopoštovanje, zatim društvena priznanja, status u grupi itd.
  • potreba za postignućem, (samoodređivanje) – nagon da se ostvare latentne sposobnosti

By Anita Ćurić Divković

Zdrava Prehrana

Kulinarski savjeti

savjeti zdravlje

Frizure

Brzi i korisni savjeti

Recepti

Moda

Moda
Modni trendovi

Ljepota

Prirodna kozmetika
Prirodna kozmetika

Dijeta

dijeta
Dijetalni recepti

Seks & Odnosi

sex i odnosi
Savijeti i iskustva

Recepti

recepti
Moja online kuharica