Tue07252017

Last updateWed, 12 Jul 2017 12pm


Važnost kretanja u predškolskoj dobi

Vaznost kretanja u predskolskoj dobi

Kretanje spada u jednu od osnovnih potreba ljudskog organizma pa tako i organizma svakog djeteta. Kako informatičko doba dolazi sve više do izražaja, sve je veći broj roditelja koji djetetu zbog straha od ozljeda zabranjuju igru u kretanju i zamjenjuju je igrom pred računalom, tv-om ili sa pametnim telefonom. Ovaj pojava naziva se hiperprotekcionizam. Navesti ćemo niz pozitivnih primjera kako redovito kretanje  utječe za normalan rast i razvoj.

Igra kretanjem je neophodna za svako dijete

Glavna je karakteristike djece predškolske dobi da su stalno u pokretu i imamo dojam da se nikada ne mogu umoriti. Sva kretanja koja izvode preko dana za njih su, u biti, igra. Igra je neophodna potreba svakog djeteta i važan je faktor u razvoju antropološkog statusa djeteta, a svakako je i dio odrastanja. Premalo se naglašava činjenica da tjelesna aktivnost u toj dobi utječe na kognitivni razvoj djeteta. Ukoliko nema podražaja iz vana, ne stvaraju se sinapse u mozgu! Uzmemo li navedeno u obzir, trebali bismo  se zapitati da li je pametno pustiti dijete da sjedi pred tv-om ili bismo ga trebali poticati na kretanje i socijalne kontakte?

Zbog životnog ritma, koji je roditeljima nametnut, i  informatike, koja se uvukla u sve sfere života, ovo su vjerojatno prve generacije djece u povijesti čovječanstva koja se  odgajaju uz  minimalnu količinu kretanja. Posljedice bi mogle biti vidljive već kroz nekoliko godina i to u raznim područjima djetetovog razvoja i zdravstvenog stanja. Zna se da bez dovoljne količine kretanje nije moguć normalan fizički, emocionalni i fizički razvoj djeteta.

O vježbanju u predškolskoj dobi

Predškolska dob dijeli se na tri razdoblja, a to su: djeca do 3 godine, od 3-5 godine te djeca od 6-7 godina. Poznato je da je razvoj djece u predškolskoj dobi brz i dinamičam, a kao posljedica toga kosti su još uvijek mekane, a mišići slabi. Živčani sustav još  nije u potpunosti razvijen, a i cijelo tijelo još se u procesu razvoja. Dakle,  funkcije krvožilnog i pulmonalnog sustava još se uvijek razvijaju pa tjelesnu aktivnost treba u potpunosti prilagoditi malim ljudima. Shodno tome, treba izbjegavati statička opterećenja i dugotrajna opterećenja visokog intenziteta!

Ovo razdoblje, osim što je pogodno za razvoj kognitivnih sposobnosti, a često se to zanemaruje, pogodno je i za razvoj motoričkih sposobnosti.

Prvenstveno naglasak treba stavljati na razvoj koordinacije i to kod sva tri razdoblja predškolske djece. Kineziološki stručnjaci smatraju da nikad nije prerano za započeti s razvojem koordinacije. Koordinaciju najjednostavnije možemo definirati kao sposobnost upravljanja tijelom ili dijelovima tijela (prema Bompi). Koordinaciju često nazivaju i motoričkm inteligencijom.
Inače, senzitivna faza za razvoj koordinacije kod djece (prema Milanoviću) je od 7-10 godine života. Senzitivna faza ono je razdoblje kada se maksimalno može utjecati na razvoj određene motoričke sposobnost kod djece.

Uglavnom, kod predškolske djece naglasak treba stavljati na elementarne oblike kretanja, kao što su puzanja, kotrljanja, provlačenja, hodanja, trčanja. Pogotovo kod djece do treće godine starosti.

Kod veće djece možemo primjenjivati jednostavne elementarne igre i manipulacije predmetima u prostoru. Naravno, kod djece od 6-7 godine već možemo uvoditi određene elemente tehnike iz različitih sportova.
Djeca vrlo brzo gube koncentaciju pa se preporuča mnoštvo dinamičnih zadataka u obliku raznih igara koje će ih dovoljno zabaviti da im se vježbanje svidi. Suhoparno vježbanje s predškolcima nema smisla jer će ubrzo izgubiti interes i vježbanje će im dosaditi.

Uglavnom, cilj je kod djece predškolske dobi stvoriti što veću bazu motoričkih informacija koja će im kasnije biti od koristi kod usmjeravanja u određeni sport.
Vježbanje treba biti opterećenjem i sadržajem prilagođeno tom uzrastu.

Ukoliko je riječ o sustavnom i organiziranom vježbanju, pod vodstvom stručnjaka (kineziologa), za ovu dob dovoljno je dva puta tjedno, od 30 minuta do jednog sata. Ostale dane preporuča se da se dijete što više kreće uz roditelje. Tokom obavljanja svakodnevnih poslova po kući, u šetnjama, igrama...

Stvaranje zdravih navika za cijeli život

Normalan psihofizički rast i razvoj preduvjet su dobrog zdravlja djeteta. Redovitim kretanjem  i vježbanjem potičemo rad imunološkog sustava. Poznato je da su djeca koja ne žive “pod staklenim zvonom” puno zdravija u djetinjstvu i kasnije u životu.
Kroz organizirano vježbanje trener ima moralnu obavezu kod djece, već od malih nogu, stvarati svijest o važnosti redovite i zdrave prehrane, primjereno dobi djeteta. Bilo bi dobro da i sami roditelji budu uključeni u te razgovore te da se zdrave prehrambene navike primjenjuju na razini obitelji.
Nadalje, nije li najlakše ljubav prema sportu, kretanju i vježbanju, koja će trajati cijeli život, usaditi djeci kroz igru i druženje s vršnjacima? Bez ikakvih prisila!

O navedenim navikama kretanja i zdrave prehrane ovisi kakvo će biti stanje zdravlja djeteta u kasnijoj dobi. Svi znamo da su loše prehrambene navike i premala količina kretanja glavni uzroci razvoja većine bolesti (od kardiovaskularnih, preko šećerne pa do pojave nekih karcinoma...).

Razvoj socijalnih vještina
S informatičkim dobom, osim smanjene količine kretanja (hipokinezija), došlo je i do smanjene direktne komunikacije među ljudima. Upravo je sport idealan za razvoj socijalnih vještina kod predškolaca i dobra je priprema za kontakte koji slijede u školi.
Preko kontakata na treningu razviju se komunikacijske sposobnosti sa vršnjacima, ali i sa starijim osobama (trenerima). Stjeće se disciplina neophodna za funkcioniranje u grupi i u društvu, a kasnije u školi. Razvija se tolerantnost i timski duh, koji često izostaju kod male djece uslijed prezaštitničkog odgoja!
Preko sustavnog vježbanja, ali i preko druženja sa vršnjacima kroz igru, djeca se mogu dovoljno osamostaliti i pripremiti za polazak u školu. Radne navike sa treninga nikako ne mogu biti na odmet!

Kada sažmemo...
Roditelji sve više postaju svijesni važnosti kretnja za normalan psihofizički razvoj djeteta. Budući da su prezaposleni često djeci dopuštaju prekomjerno sjedenje i igranje pred računalom, umjesto da potenciraju igru uz kretanje i druženje. Iz navedenih razloga, u posljednje vrijeme sve više postoji potreba za organiziranim vježbanjem za djecu već od najranije dobi. U takvim malim sportskim školicama djeca vježbaju pod vodstvom kineziologa te zadovoljavaju potrebu za kretanjem, ali i igrom. Uz dovoljnu količinu kretanja djeca imaju uvjete za normalan rast i razvoj. Efekti na zdravstveni status mogu biti samo dugoročno pozitivni. Kako se društvo u cjelini sve više povlači u sebe i sve manje se potiću osobni kontakti, možda je razvoj socijalnih vještina preko sustavnog vježbanja od najranije dobi jedan od bitnijih popratnih efekata vježbanja na predškolce.
Naravno, dobro zdravlje djeteta ono je zbog čega  svaki roditelj treba najviše inzistirati na redovitom kretanju svojeg djeteta.

Korištena literatura:
1. Findak V., 'Metodika tjelesne i zdravstvene kulture', Školska   Knjiga, Zagreb, 1999.
2. Milanović, D. (2009.), Teorija i metodika treninga, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Društveno veleučilište. Zagreb.
3. Babić, V., Vučetić, V., Sukreški, M. (2013): Specifičnosti senzomotoričkog razvoja djeteta do 30 mjeseci starosti. Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, (2013), str. 513-517., Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Autorice:
Lejla Dizdarević
profesorica kineziologije

Mateja Martinić
profesorica kineziologije

Više informacija na www.pilates-isis.hr

ISIS logo

Zdrava Prehrana

Kulinarski savjeti

savjeti zdravlje

Frizure

Brzi i korisni savjeti

Recepti

Moda

Moda
Modni trendovi

Ljepota

Prirodna kozmetika
Prirodna kozmetika

Dijeta

dijeta
Dijetalni recepti

Seks & Odnosi

sex i odnosi
Savijeti i iskustva

Recepti

recepti
Moja online kuharica